Neki stručnjaci savjetuju primjenu blitvina lišća, sirova ili kuhana, za vlažne obloge koji pospješuju dekongestiju (povlačenje navale krvi iz tkiva) i djeluju protuupalno, a mogu se stavljati na hemeroide, opekotine, apscese, potkožne čireve.

Zbog toga većina stručnjaka blitvu nazivaju inekcijom protiv upala u organizmu.

Iako se blitva u većoj mjeri konzumira u priobalnom području, i kontinentalci rado iskušavaju njena ljekovita svojstva.

Pokazalo se da uspijeva i u oštrijoj klimi, pa je stekla nove obožavatelje.

Zeleni se dio može pripremati kao svako lišće, a bijeli kao šparoga.Najčešće se cijelo lišće kuha, ocijedi, prelije maslinovim uljem te začini nasjeckanim češnjakom.Taj tradicionalni način pripreme je najzdraviji, jer se ulje ne zagrijava pa ne gubi na kakvoći, a češnjak je zdrav sam po sebi.

Zelene dijelove listova možete pripremiti kao špinat, a bijele stapke skuhati u slanoj vodi te preliti pržrnim mrvicama ili nekim umakom kao šparoge.

Pohane ili posute sirom i zapečene u pećnici izvrsno su predjelo ili mali obrok.

Blitva je niskokalorična vrijedna namirnica – u jednoj šoljici skuhane i iscijeđene blitve (25 dag) ima 32 mg C vitamina, 102 mg kalcija, 3,9 mg željeza, 150 mg magnezija i samo 35 kalorija.

Izvor: ordinacija.ha