Rita Levi Montalkini je italijanska naučnica koja je dobila Nobelovu nagradu za oblast fiziologije ili medicine 1986. godine. Živjela je 103 godine, a mozak je održavala na ovaj način. Rita Levi je živjela 103 godine i tokom svog dugogodišnjeg i plodnog života, uspela je da dobije Nobelovu nagradu za svoj naučni rad. Znala je da na stvari sagleda iz drugog ugla, ali bila je zahvalna i neprijatnim životnim situacijama koje su od nje napravile ličnost. “Najvažniji dio tijela je mozak. Od njega zavisi koliko će čovjek živjeti i kako će raspolagati svojim životnim resursima,” umjela je da kaže Rita Levi.
Rođena je 1909. godine u porodici inženjera-umetnika. Rita je odrastala u vremenu u kojem je žena imala samo jednu sudbinu – da rađa i podiže djecu. Karijera nije dolazila u obzir. Ali Rita je izabrala drugi put. Upisuje medicinsku školu na Univerzitetu u Torinu, a nakon diplomiranja odlučuje se ipak za nauku, umjesto medicine. Postaje asistent profesora Đuzepea Livija. Zbog diskriminacije Jevreja, Rita odlazi u Brisel da nastavi svoj rad i razvoj. Kad je imala 45 godina, vratila se kući u Njemačku gdje je objavila i prve radove. Primjećuje je emriolog Viktor Hamburger i poziva je u Sent Luis. Rita pristaje i tu provodi narednih 30 godina svog života. Njeno glavno otkriće je bilo “faktor rasta nerava” i zbog toga je dobila Nobelovu nagradu.
Tokom inervjua povodom Nobelove nagrade, novinari su upitali Ritu o njenim životnim navikama. Naučnica je priznala da spava samo 6 sati dnevno, jede jednom dnevno i mnogo čita.
Rita je smatrala da je prejedanje veliki stres za tijelo. Ne samo da osoba troši dodatne kalorije, već je potrebna i velika količina energije da bi se te kalorije svarile.
Navike Rite Levi za smanjenje rizika od demencije:
“Prije svega, nemojte se plašiti poteškoća. Prihvatite ih”
1. Čitajte tešku literaturu.
2. Rješavajte ukršene riječi i logičke zadatke.
3. Pokušajte da zapamtite što više stvari. Čitajte cijele stranice knjiga, a potom ih zatvorite i probajte da se prisjetite koju boju kose je imao dječak iz knjige, koje boje su bile njegove čizme i td.
4. Učite strane jezike – što više to bolje. Nije neophodno da tečno govorite strane jezike, samo dozvolite mozgu da se “rastegne”, jer tako stvara neuronske veze. Rita je tvrdila da je dovoljno 20 minuta dnevno učiti strani jezik.
(Stil)/novi.ba
