UČESTALO ZIJEVANJE, ISPUŠTANJE GASOVA, KAO I HLADNE NOGE UKAZUJU NA OPAKO OBOLJENJE: Odmah provjerite ove simptome!

Jeste li zabrinuti? Možda se osjećate zabrinuti zbog problema s vašim šefom. Možda imate leptire u trbuhu dok čekate rezultate medicinskog testa. Možda se nervozirate kad vozite a gužva je u saobraćaju… Simptomi anksioznosti nisu odmah vidljici jer se često razvijaju polako tokom vremena i, obzirom da svi osjećamo neku tjeskobu u različitim trenucima života, teško je znati koliko je previše.

Obratite pažnju na ove znakove:

• ukočenost i trnci po cijelom tijelu,
• vrtoglavica,
• bol u prsima,
• glavobolje,
• napetost u vratu,
• nervozni želudac,
• pulsiranje u uhu,
• osjetljiva koža,
• hladnoća ili vrućina,
• suha usta,
• mučnina,
• kratak dah,
• probadajuća bol u licu,
• ubrzani puls,
• pojačano znojenje,
• slabost u nogama,
• nemirnost,
• opsesivno razmišljanje,
• osjećaj gubitka kontrole,
• izbjegavanje uobičajenih životnih situacija,
• nemogućnost odmora,
• problemi sa spavanjem.

‘Normalna’ razina anksioznosti često je ograničena vremenom i povezana sa stresnim situacijama ili događajima, poput razgovora za posao. Anksioznosti kod ljudi s anksioznim stanjem češća je i upornija i nije uvijek povezana s očitim izazovom te utječe na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje. Postoje neki uobičajeni simptomi:

• fizički simptomi: napadaji panike, iznenadni hladni i vrući znoj, brzi otkucaji srca, stezanje u prsima, brzo disanje, nemir ili osjećaj napetosti, nervoza…
• psihološki simptomi: pretjeran strah, briga, opsesivno razmišljanje, strah da će se uvijek dogoditi najgore
• ponašanje:  izbjegavanje situacija zbog kojih se osjećate tjeskobno, što može utjecati na fakultet, rad ili društveni život

Ponašanje na previše prestrašen način, stvara fiziološko, psihološko i emocionalno stanje anksioznosti. Anksioznost ‘aktivira’ odgovor tijela na stres, koji je napor za tijelo. Zato su ustvari simptomi anksioznosti isti kao i simptomi stresa. Svako tijelo je hemijski jedinstveno, pa se simptomi anksioznosti mogu razlikovati po vrsti, broju, intenzitetu, trajanju i učestalosti.  Na primjer, jedna osoba može imati samo jedan ili nekoliko blagih simptoma anksioznosti, dok druga osoba može imati sve simptome anksioznosti u velikoj jačini. Sve su varijacije moguće. Anksioznost dolazi u mnogim različitim oblicima – kao što su napadaji panike, fobije i socijalna anksioznost – a razlika između službene dijagnoze i “normalne” tjeskobe nije uvijek jasna.