ZOVU GA “UBICA OTROVA”: Čuveni travar tvrdi da je ova biljka dar prirode jer čisti krvne sudove, želudac, štiti srce, a evo gdje je možete naći

Uranim proljetnim mjesecima koristi se list sremuša dok biljka ne procveta, tada ljekovita svojstva nestaju. Čak i stari Rimljani su poznavali tajne divljeg medvjeđeg luka ili sremuša. Sezoni sremuša smo sve bliži. To je samonikla biljka koja je do prije neku godinu bila neopravdano zapostavljena. Sremuš je apsolutni dar prirode, hrana, lijek i začin, koji zovu i „ubica“ otrova. Sezona sremuša počinje u proleće, a april i maj su pravi „mjeseci sremuša“.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, Momčilo Antonijević, novinar i narodni travar, istakao je da je prvi sremuš već stigao. Već dvije tri nedjelje ga ima na pijacama.
„U ranim proljetnim mjesecima koristi se list sremuša dok biljka ne procvjeta, tada ljekovita svojstva nestaju. Sremuš treba koristiti svakog dana, kada je svjež. On sadrži etarska ulja, sadrži alin, kao bijeli luk. Lijep je u salatama“, istakao je travar.

Medvjeđi luk ili sremuš

Takođe je poznata i po nazivu medvjeđi luk, pošto medvjedi vole da jedu ovu biljku nakon zimskog sna kako bi pročistili želudac.
„Važan je za čišćenje organizma. Zato se zove medveđi luk, jer medved kada se probudi iz zimskog sna prvo pojede sremuš. Dobar je protiv infekcija gornjeg respiratornog trakata. Utiče na viruse, snažan je antiseptik i stimuliše imuni sistem“, navodi Momčilo Antonijević. Ističe da se korijen koristi u avgustu, i da je važan za organe za varenje, a blagotvorno deluje i na kardiovaskularni sistem.

Poboljšava cirkulaciju, i preventivan je za srčane udare. Napominje da je dobro uzimati i kapi od sremuša dok postoji i ulje od sremuša, koje se koristi u kulinarstvu.
„Važno je istaći da kada se bere u prirodi, treba voditi računa da se ne pomiješa sa đurđevkom, koji nije biljka za kućnu upotrebu. Lako ih je razlikovati, jer listovi sremuša mirišu na bijeli luk“, savjetuje travar.

novi.ba