Poznati kardiolog tvrdi: Od 220 oduzmite broj svojih godina i znaćete kakvo vam je srce

Prije početka vježbanja obavezno provjerite zdravlje – savjetuju ljekari

Odlazak u teretanu najčešće je dobra ideja, ali s obzirom na to da fizička aktivnost troši organizam, a naporne vježbe mogu povećati rizik od srčanog udara i zastoja srca, važno je da vježbate umjereno i pravite česte pauze.

Kada je riječ o treningu, prof. dr Petar Otašević, specijalista interne medicine sa subspecijalizacijom iz kardiologije i vanredni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, naglašava da ljekari apsolutno preporučuju vježbanje, ali uz prethodne zdravstvene provjere, posebno za osobe srednjih i starijih godina.

– Vježbanje je nešto što mi ljekari svakome preporučujemo, uz izbjegavanje brze hrane i one bogate mastima, šećerima i ugljikohidratima. Preporučuju se redovne fizičke aktivnosti u trajanju do 150 minuta sedmično. To ne mora nužno biti trening u teretani – može biti šetnja, brzi hod, trčanje, vožnja bicikla ili neka druga aktivnost po vašem izboru – navodi dr Otašević.

Ipak, savjetuje se oprez i prethodna kontrola, posebno kod osoba srednjih godina.

– Ako ste u srednjim godinama, prije nego što krenete s vježbanjem – naročito u teretani – preporučljivo je da provjerite opće zdravstveno stanje. To uključuje mjerenje pritiska, laboratorijske analize, EKG i ultrazvuk srca, kako biste bili sigurni da je vježbanje sigurno za vas i kojom jačinom biste trebali trenirati – ističe on.

Izračunajte maksimalnu srčanu frekvencu

Kardio vježbe poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla ili preskakanja užeta imaju pozitivan uticaj na srce i krvne sudove, te pomažu u kontroli tjelesne težine jer povećavaju potrošnju kalorija.

– Kardio trening ima brojne koristi i preporučuje se svima, pod uslovom da se intenzitet prilagodi kondiciji i zdravstvenom stanju. Riječ je o aerobnim vježbama koje povećavaju izdržljivost i angažuju sve mišiće, uključujući i srce. Na taj način, organizam troši više kiseonika, što doprinosi topljenju masnih naslaga – objašnjava dr Otašević.

On posebno naglašava važnost praćenja srčanog ritma.

– Srčana frekvenca ne bi trebala prelaziti maksimalnu vrijednost, koju računamo tako što od broja 220 oduzmemo broj godina. Na primjer, ako imate 50 godina, tada vaša maksimalna srčana frekvenca iznosi 170 otkucaja u minuti. Što ste stariji, ta granica se dodatno smanjuje – zaključuje kardiolog.

 

 

NOVI.BA