ČESTO ISPUŠTANJE GASOVA I ZIJAVANJE UKAZUJU NA OPAKO OBOLJENJE: Odmah provjerite ove simptome!
Jeste li zabrinuti? Možda se osjećate zabrinuti zbog problema s vašim šefom. Možda imate leptire u trbuhu dok čekate rezultate medicinskog testa. Možda se nervozirate kad vozite a gužva je u saobraćaju. Simptomi anksioznosti nisu odmah vidljiVi jer se često razvijaju polako tokom vremena i, obzirom da svi osjećamo neku tjeskobu u različitim trenucima života, teško je znati koliko je previše.
Obratite pažnju na ove znakove:
– ukočenost i trnci po cijelom tijelu,
– vrtoglavica,
– bol u prsima,
– glavobolje,
– napetost u vratu,
– nervozni želudac,
– pulsiranje u uhu,
– osjetljiva koža,
– hladnoća ili vrućina,
– suha usta,
– mučnina,
– kratak dah,
– probadajuća bol u licu,
– ubrzani puls,
– pojačano znojenje,
– slabost u nogama,
– nemirnost,
– opsesivno razmišljanje,
– osjećaj gubitka kontrole,
– izbjegavanje uobičajenih životnih situacija,
– nemogućnost odmora,
– problemi sa spavanjem.
‘Normalna’ razina anksioznosti često je ograničena vremenom i povezana sa stresnim situacijama ili događajima, poput razgovora za posao. Anksioznosti kod ljudi s anksioznim stanjem češća je i upornija i nije uvijek povezana s očitim izazovom te utječe na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje.
Postoje neki uobičajeni simptomi:
fizički simptomi: napadaji panike, iznenadni hladni i vrući znoj, brzi otkucaji srca, stezanje u prsima, brzo disanje, nemir ili osjećaj napetosti, nervoza…
psihološki simptomi: pretjeran strah, briga, opsesivno razmišljanje, strah da će se uvijek dogoditi najgore
ponašanje: izbjegavanje situacija zbog kojih se osjećate tjeskobno, što može utjecati na fakultet, rad ili društveni život
Ponašanje na previše prestrašen način, stvara fiziološko, psihološko i emocionalno stanje anksioznosti. Anksioznost ‘aktivira’ odgovor tijela na stres, koji je napor za tijelo. Zato su ustvari simptomi anksioznosti isti kao i simptomi stresa. Svako tijelo je hemijski jedinstveno, pa se simptomi anksioznosti mogu razlikovati po vrsti, broju, intenzitetu, trajanju i učestalosti. Na primjer, jedna osoba može imati samo jedan ili nekoliko blagih simptoma anksioznosti, dok druga osoba može imati sve simptome anksioznosti u velikoj jačini. Sve su varijacije moguće. Anksioznost dolazi u mnogim različitim oblicima – kao što su napadaji panike, fobije i socijalna anksioznost- a razlika između službene dijagnoze i “normalne” tjeskobe nije uvijek jasna. (novi.ba)